Ko tenda oiko ñanduti arandu aty ohaíva ñanduti poruhára kuéra
voi. Nde rehekai kuaárõ avañe'ẽme, ikatu poroipytyvõ ko'ápe. Ndahasýi!
Avañe'ẽ oñeñe'ẽ Paraguáipe, ha oñeñe'ẽ avei karaiñe'ẽ. (Paraguái ha'e
tetã oguerekóva mokõi ñe'ẽ pokatúguigua.)
Ko tendápe, rojapo sãso kuaárenda Wikipedia avañe'ẽme. Roha'arõ ha
romba'apo peême rojapo mba'e avañe'ẽme. (nahániri karaiñe'ẽme!) Oĩ
1.525 mba'e hai kuéra avañe'ẽme ko'ag̃agua.
Ko kuatiarogue oñemoambuejeýkuri: 01:20, 12 jasypateĩ 2011.
Itúva ombo'e ichupe mbaraka nota ñepyrũ mitãkuña'i ramo, oestudia avei
piano mbo'ehára Ana María Barrios ndive, poapy ary orekóvo ombo'e
ichupe mbaraka mbopu jazz-pe imbo'ehára "Kuky" Rey, upéi oestudia
mbaraka popular mbopu Rudy Heyn ndive ha upéicha oñepyrũ oñemoarandu
avei Felipe Sosa, ndive "guitarra clásica".
Aguĩete ko távagui jajuhu upe herakuã mombyrýva lago Ypoá, peteĩ
reserva natural hetaiterei jajuhuhápe yvyra ha mymbakuéra, ha’éva voi
tuichavéva ko ñane retãme.
Tapichakuéra ko tetãvore’i Ky'ỹindykua omba’apo vaka ñemoña ha avei
kokue ñemitỹ ja’uvaerãme; ko’ã kóga apytépe jajuhu takuare’ẽ
omoherakuãva ko távape ikañakuéra rupi; oguereko avei kogatykuéra uva,
mandyju, mandi'o. Avei oñeñeñoma vaka, ovecha, kure ha kavaju.
Táva Ky'ỹindy herakuã mombyry oguereko haguére pelotakuéra apoha
guasu. Heta tapichakuéra omba’apóva ko vakapi apu’a popóre; ko
tembiapo ha’e voi peteĩva umi viru omoingevéva ko távarupi.
Ojeikohague ko’árupi ymaite guaréma, upéicha ikatu ja’e jajuhu
haguérupi ko’árupi jajytakuéra pireku tapichakuéra ymaguare oipuru
va’ekue heta oĩhápe umi Ampullaria ha avei Diplodón, tatapague umi yma
ñande ypykuéra oiko va’ekue ko’árupi ohecha va’ekue. Ko’ãvape
oñembohéra Sambaquies. Ikatu avei jajuhu kanbuekue mymbakuéra ymaite
guare.
Mymbakuéra rehegua heta jajuhu ko’arupi, ko’ãva apytépe ikatu ja’e:
tukã, ñandu, suruku’a, ynambu, mbigua, chahã, taguato, kavure’i,
kapi'yva, tapiti, karaja, guasutĩ, guasu puku ( Ciervo de los
Pantanos), aguara, jakare, teju, mbói chumbe (Coral), mbói chini (
Cascabel), ha hetave mymbakuéra.
